Borba za međunarodno priznanje hrvatskoga jezika trajala je još od početka devetnaestoga stoljeća, odnosno od hrvatskoga narodnoga preporoda, i to neprekidno, s većim ili manjim uzletom, sve do naših dana, a posebno je bila snažna od osamostaljenja Hrvatske. U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu pokrenut je, početkom 2008. godine, poticaj da se mjerodavnim međunarodnim tijelima podnese zahtjev za izmjenu međunarodnog jezičnog koda za hrvatski jezik.

Poticaju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, pridružio se i Hrvatski zavod za norme, a pokrenuto je i usklađivanje zahtjeva s Narodnom bibliotekom Srbije te s Institutom za standardizaciju Srbije. Zahtjevom je tražena izmjena postojećih troslovnih oznaka hrvatskoga i srpskoga jezika iz norme ISO 639-2 za bibliografsku uporabu i njihovo usklađivanje s oznakama u ostalim dijelovima norme ISO 639, na način kako to najbolje odgovara realitetu vremena i nacionalnim interesima svih stranaka potpisanih u zahtjevu, tako da se umjesto dotadašnjeg srpskohrvatskog jezika u međunarodnu klasifikaciju jezikâ uvedu dva potpuno odvojena jezika: hrvatski jezik (s kodom hrv) i srpski jezik (s kodom srp). Dotadašnja oznaka scr, koja se upotrebljavala za hrvatski jezik, skraćenica je za Serbo-Croatian-Roman, dok se za srpski jezik koristila oznaka scc, Serbo-Croatian-Cyrillic.

Primjena novoga koda omogućit će jednoznačnu identifikaciju hrvatskih fondova u svjetskim knjižnicama i međunarodnim bibliografskim bazama podataka. Time je ostvareno veliko postignuće za hrvatsku pisanu riječ, a hrvatski jezik, to najvažnije obilježje hrvatskoga nacionalnog identiteta, dobio je ravnopravan međunarodni suvereni položaj.

U svezi s međunarodnim priznanjem hrvatskoga jezika, tijekom druge polovice 2008. godine, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pokrenula je niz aktivnosti kojima je hrvatsku javnost izvijestila o tom, za hrvatski narod, hrvatsku znanost, književnost i kulturu, povijesnom događaju. Dizajner Boris Ljubičić osmislio je vizualno rješenje plakata koji je upućen diljem zemlje svim narodnim, fakultetskim i sveučilišnim knjižnicama te, u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj.

Raspisan je i natječaj za izradbu pisanog i likovnog uratka na temu «Međunarodno priznanje hrvatskoga jezika», na koji se prijavilo 39 autora. Novčane nagrade osigurala je Zaklada dr. Ivan Šreter. Predavanje akademika Radoslava Katičića pod nazivom Identitet hrvatskoga jezika, održano 30. rujna 2008. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, bio je važan stručni prinos u obilježavanju toga značajnoga postignuća. U povodu Međunarodnoga priznanja hrvatskoga jezika Zagrebačka filharmonija u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu održala je, 7. studenoga 2008., svečani koncert u prepunoj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.

Priznanje hrvatskog jezika
"Ujedno, to je pobjeda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u promicanju hrvatskog jezika, što je temeljna pretpostavka hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta."
Javno.hr, 29. kolovoza 2009.
"Hrvatski je jezik tim malim velikim kodom potvrdio kraj višestoljetne borbe za priznanjem, kao i kraj mukotrpnog otimanja iz zagrljaja „bratskog jezika“.
Večernji list, 20. prosinca 2008.

Nakon osamnaest godina napora da se međunarodno prizna bibliografska uporaba nacionalne oznake hrv za djela pisana na hrvatskom jeziku, ISO 639-2 Registration Authority i njegovo savjetodavno tijelo Joint Advisory Committee na temelju zahtjeva Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Narodne biblioteke Srbije, Hrvatskog zavoda za norme i Instituta za standardizaciju Srbije, upućenog 7. travnja 2008., donosi odluku kojom se odbacuje daljnja uporaba oznaka “scr” za hrvatski i “scc” za srpski jezik te prihvaća naš prijedlog da oznake hrv za hrvatski i srp za srpski jezik postanu važeće i preporučene oznake za bibliografsku i terminološku primjenu.

Na temelju zajedničkog poticaja za izmjenu troslovne oznake za hrvatski jezik, međunarodno tijelo ISO 639-2 Registration Authority i njegovo savjetodavno tijelo Joint Advisory Committee donijelo je odluku kojom se odbacuje daljnja uporaba oznaka “scr” za hrvatski i “scc” za srpski jezik te određuju oznake hrv za hrvatski i srp za srpski jezik kao jedine preporučene oznake i za bibliografsku i za terminološku primjenu.

Poticaj su, početkom 2008. godine, zajednički pokrenule Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Hrvatski zavod za norme, Narodna biblioteka Srbije i Institut za standardizaciju Srbije, tražeći da se troslovne oznake hrvatskoga i srpskoga jezika iz norme ISO 639-2 za bibliografsku uporabu izmijene i usklade s oznakama u ostalim dijelovima norme ISO 639.

Službenim dopisom od 17. lipnja 2008. godine, ISO 639-2 Registration Authority potvrđuje prihvaćanje zajedničkog zahtjeva, a odluka se primjenjuje službenom objavom izmjena u tablici za oznake jezika od 28. lipnja 2008. Oznake “scr” i “scc” u postojećim bibliografskim zapisima i dalje su važeće te ih se neće mijenjati u budućnosti. Za sve nove bibliografske zapise preporuča se uporaba novih oznaka za jezike: hrv za hrvatski jezik i srp za srpski jezik.

Navedena odluka okrunila je dugogodišnje napore za međunarodnim priznanjem uporabe hrvatskoga jezika, odnosno nastojanja da se napokon odredi nacionalna oznaka za hrvatski jezik. Ujedno, to je pobjeda najviše hrvatske kulturne ustanove, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u promicanju hrvatskoga jezika, što je temeljna pretpostavka hrvatskoga kulturnoga i znanstvenoga rada te poistovjećivanja hrvatskoga jezika i njegove prezentacije u svjetskim bibliografskim bazama podataka.

Priznanje hrvatskog jezika
"Ujedno, to je pobjeda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u promicanju hrvatskog jezika, što je temeljna pretpostavka hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta."
Javno.hr, 29. kolovoza 2009.
"Hrvatski je jezik tim malim velikim kodom potvrdio kraj višestoljetne borbe za priznanjem, kao i kraj mukotrpnog otimanja iz zagrljaja „bratskog jezika“.
Večernji list, 20. prosinca 2008.
Priznanje hrvatskog jezika
"Ujedno, to je pobjeda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u promicanju hrvatskog jezika, što je temeljna pretpostavka hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta."
Javno.hr, 29. kolovoza 2009.
"Hrvatski je jezik tim malim velikim kodom potvrdio kraj višestoljetne borbe za priznanjem, kao i kraj mukotrpnog otimanja iz zagrljaja „bratskog jezika“.
Večernji list, 20. prosinca 2008.
Međunarodno priznanje hrvatskoga jezika obilježeno je nizom događanja u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu:

17. srpnja 2008.
Konferencija za novinare: Međunarodno priznanje hrvatskoga jezika – novi kodovi za hrvatski jezik.
Sudjelovali su: prof. dr. sc. Tihomil Maštrović, glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dr. sc. Dragutin Funda, ravnatelj Hrvatskoga zavoda za norme i Lobel Machala, voditelj Odsjeka za nacionalne bibliografije, niz A, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

1. rujna 2008.
Projekt “Plakat Međunarodno priznanje hrvatskoga jezika u svaku školu i knjižnicu”. Autor plakata: Boris Ljubičić.

30. rujna 2008.
Svečanost u povodu Međunarodnog priznanja hrvatskoga jezika i predavanje akademika Radoslava Katičića: Identitet hrvatskoga jezika te izvedba predstave dramskog umjetnika Joška Ševe “Govorite li hrvatski”.

7. studenoga 2008.
Koncert Zagrebačke filharmonije u povodu Međunarodnog priznanja hrvatskoga jezika u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski.

11. studenoga 2008.
Svečana dodjela nagrada sudionicima natječaja “Međunarodno priznanje hrvatskoga jezika” i koncert Arsena Dedića “Arsen pjeva pjesnike”.

12. – 16. studenoga 2008.
Nastup na sajmu knjiga “Interliber 2008.”: Međunarodno priznanje hrvatskoga jezika – drugo međunarodno priznanje Hrvatske.

Priznanje hrvatskog jezika
"Ujedno, to je pobjeda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u promicanju hrvatskog jezika, što je temeljna pretpostavka hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta."
Javno.hr, 29. kolovoza 2009.
"Hrvatski je jezik tim malim velikim kodom potvrdio kraj višestoljetne borbe za priznanjem, kao i kraj mukotrpnog otimanja iz zagrljaja „bratskog jezika“.
Večernji list, 20. prosinca 2008.

U povodu međunarodnog priznanja hrvatskoga jezika, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisala je natječaj za izradbu pisanog i likovnog uratka na temu Međunarodno priznanje hrvatskoga jezika. Natječaj je raspisan, 1. rujna 2008., u Večernjem listu, Jutarnjem listu i na mrežnim stranicama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, 2. rujna 2008. u Vjesniku, a glasio je ovako:


Povodom međunarodnog priznanja hrvatskoga jezika
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu raspisuje


NATJEČAJ
za najbolji pismeni i likovni uradak na temu
“Međunarodno priznanje hrvatskoga jezika”


Nagrađuju se pismeni i likovni uradci.
Predlagatelji mogu biti pravne i fizičke osobe državljani Republike Hrvatske.
Uz prijavu na Natječaj potrebno je priložiti uradak.
Rok je za podnošenje prijava trideset dana, a teče od 1. rujna 2008. godine.
Rezultati Natječaja bit će objavljeni 8 dana po isteku Natječaja u tisku i na mrežnim stranicama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Ocjenjivački sud izabrat će tri najbolja uratka i nagraditi ih prema sljedećem:
1. nagrada – 10.000,00 kn
2. nagrada – 5.000,00 kn
3. nagrada – 2.000,00 kn
Nagrade će se dodijeliti u listopadu 2008. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Donator je novčanih nagrada Zaklada dr. Ivan Šreter.
Prijedloge za Natječaj dostaviti na adresu:
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Ul. Hrvatske bratske zajednice 4, 10000 Zagreb
s naznakom
Za Natječaj “Međunarodno priznanje hrvatskoga jezika”

OCJENJIVAČKI SUD:


Dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek


Prof. dr. sc. Srećko Lipovčan


Nikola Albaneže, viši kustos


IZVJEŠĆE
o radu i zaključcima Ocjenjivačkog suda za najbolji pisani ili
likovni uradak na temu


Međunarodno priznanje hrvatskoga jezika


Sadržaj i razina kvalitete radova pristiglih za Natječaj Međunarodno priznanje hrvatskog jezika ugodno je iznenadio članove Ocjenjivačkog suda, ponajprije bogatom širinom razmišljanja o jeziku, raznolikom stilskom uporabom kulture izražavanja, pa i rasponom zastupljenih generacija koje su se odazvale natječaju: od osnovnoškolskog uratka Karla Matoša iz Zagreba pa do soneta posvećenog hrvatskom jeziku, kojeg je u sedmom desetljeću života napisala hrvatska književnica iz Njemačke gđa Malkica Dugeč. Želeći sudjelovati u Natječaju više svojim oduševljenjem negoli natjecateljskim duhom, Malkica Dugeč pozdravila je, u 3. strofi, čin Međunarodnog priznanja hrvatskoga jezika:


“Jeziče hrvatski, dobro doš'o da si

Iz davnine sanja na sve karte svijeta!

Na prijestolju Uma nek te Vječnost krasi!”

 

Književni su radovi brojnošću i kvalitetom nadvisili likovne radove. Između pristiglih radova Ocjenjivačkom sudu nije bilo jednostavno izdvojiti prve tri nagrade, s obzirom na to da su mnogi književni prilozi zaslužili pohvalu. Posebno priznanje zaslužuju profesori – za izvrsnu motivaciju, kao i učenici – za svoje književne uradke, iz Ekonomske škole u Sisku jer su se od svih srednjoškolskih ustanova najbolje odazvali i iskazali u svojim radovima na temu Međunarodno priznanje hrvatskoga jezika. Nakon raščlambe i prosudbe pristiglih radova Ocjenjivački je sud nagradio sljedeće radove:


1. nagrada - mr. sc. Anđela Ljubas: Čudesan zajik-jazik-jezik hrvatski
2. nagrada - Hrvoje Ivić: Međunarodno priznanje hrvatskoga jezika
3. nagrada - Marina Čevizović: Pismo Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom

Priznanje hrvatskog jezika
"Ujedno, to je pobjeda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u promicanju hrvatskog jezika, što je temeljna pretpostavka hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta."
Javno.hr, 29. kolovoza 2009.
"Hrvatski je jezik tim malim velikim kodom potvrdio kraj višestoljetne borbe za priznanjem, kao i kraj mukotrpnog otimanja iz zagrljaja „bratskog jezika“.
Večernji list, 20. prosinca 2008.
Priznanje hrvatskog jezika
"Ujedno, to je pobjeda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u promicanju hrvatskog jezika, što je temeljna pretpostavka hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta."
Javno.hr, 29. kolovoza 2009.
"Hrvatski je jezik tim malim velikim kodom potvrdio kraj višestoljetne borbe za priznanjem, kao i kraj mukotrpnog otimanja iz zagrljaja „bratskog jezika“.
Večernji list, 20. prosinca 2008.
consectetuer adipiscing elit, sed diam nonummy nibh euismod tincidunt ut laoreet dolore magna aliquam erat volutpat. Ut wisi enim ad minim veniam, quis nostrud exerci tation ullamcorper suscipit lobortis nisl ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis autem vel eum iriure dolor in hendrerit in vulputate velit esse molestie consequat, vel illum dolore eu feugiat nulla facilisis at vero eros et accumsan et iusto odio dignissim qui blandit praesent luptatum zzril delenit augue duis dolore te feugait nulla facilisi.

consectetuer adipiscing elit, sed diam nonummy nibh euismod tincidunt ut laoreet dolore magna aliquam erat volutpat. Ut wisi enim ad minim veniam, quis nostrud exerci tation ullamcorper suscipit lobortis nisl ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis autem vel eum iriure dolor in hendrerit in vulputate velit esse molestie consequat, vel illum dolore eu feugiat nulla facilisis at vero eros et accumsan et iusto odio dignissim qui blandit praesent luptatum zzril delenit augue duis dolore te feugait nulla facilisi.

consectetuer adipiscing elit, sed diam nonummy nibh euismod tincidunt ut laoreet dolore magna aliquam erat volutpat. Ut wisi enim ad minim veniam, quis nostrud exerci tation ullamcorper suscipit lobortis nisl ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis autem vel eum iriure dolor in hendrerit in vulputate velit esse molestie consequat, vel illum dolore eu feugiat nulla facilisis at vero eros et accumsan et iusto odio dignissim qui blandit praesent luptatum zzril delenit augue duis dolore te feugait nulla facilisi.

consectetuer adipiscing elit, sed diam nonummy nibh euismod tincidunt ut laoreet dolore magna aliquam erat volutpat. Ut wisi enim ad minim veniam, quis nostrud exerci tation ullamcorper suscipit lobortis nisl ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis autem vel eum iriure dolor in hendrerit in vulputate velit esse molestie consequat, vel illum dolore eu feugiat nulla facilisis at vero eros et accumsan et iusto odio dignissim qui blandit praesent luptatum zzril delenit augue duis dolore te feugait nulla facilisi.

fotogalerija-holder
"Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipisicing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua. Excepteur sint occaecat cupidatat non proident, sunt in culpa qui officia deserunt mollit anim id est laborum."
Izvor odjeka
"Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipisicing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua. Excepteur sint occaecat cupidatat non proident, sunt in culpa qui officia deserunt mollit anim id est laborum."
Izvor odjeka